Tehnike zavarivanja

Soldering is an essential skill for anyone who works with electronics, jewelry, cars, etc. It is the process of joining two or more pieces of metal by melting and flowing the appropriate filler metal into the joint. Soldering requires knowledge and experience, but it is not as difficult as it seems.

Ovaj će članak dati pregled različitih vrsta tehnika lemljenja i objasniti njihovu upotrebu u različitim primjenama. Bilo da ste početnik koji tek počinje s lemljenjem ili profesionalac koji traži upute o određenim tehnikama, ovdje ćete pronaći korisne informacije o najpopularnijim metodama lemljenja.

Što je lemljenje?

Lemljenje je tehnika spajanja tekućeg i krutog stanja koja se koristi za spajanje materijala zagrijavanjem na određenu temperaturu i upotrebom metalnog punila koje se topi na temperaturi ne višoj od 450°C (840°F).

Dodatni metal se nanosi na spoj, gdje se kapilarnim djelovanjem ili vlaženjem obradaka raspoređuje između tijesno spojenih površina. Ovaj proces rezultira spajanjem materijala, stvarajući snažnu vezu između njih.

Lemljenje je metoda koja se koristi za spajanje različitih debljina metala, u rasponu od tankih slojeva do debljih komponenti poput sabirnica i cijevi. Kako bi se osiguralo uspješno lemljenje, potrebno je oblikovati dijelove tako da međusobno prianjaju i temeljito očistiti površine koje se spajaju.

Koliko vrsta tehnika lemljenja?

Lemljenje je metoda spajanja dvaju metalnih predmeta upotrebom topline i talila za lemljenje.

Danas postoje dvije osnovne kategorije u koje se svrstavaju sve tehnike lemljenja:

1. meko lemljenje (200-850°F),
2. tvrdo lemljenje ili tvrdo lemljenje (>850°F).

Ova tehnika se koristi stoljećima, a s vremenom se razvilo nekoliko različitih vrsta tehnika lemljenja.

Što je meki lem?

Meki lem se obično koristi za spajanje bakrenih dijelova i sastoji se od stvaranja niskotemperaturne veze pomoću materijala na bazi olova ili materijala na bazi kositra s talištem nižim od 450°C (842°F).

Meki lem vrsta je metalne legure niske točke taljenja koja se obično koristi za spajanje dva komada metala. Obično se izrađuje od kombinacije kositra i olova, iako se mogu dodati i drugi metali poput antimona, bakra i srebra kako bi se poboljšala njihova svojstva.

Meki lem često se koristi za električne i vodoinstalaterske primjene, kao i za hobije i DIY projekte. Naziva se “mekim” jer ima nisko talište u usporedbi s drugim vrstama lema, obično oko 180-190°C (360-375°F).

To omogućuje topljenje i nanošenje pomoću lemilice ili gorionika, bez oštećenja materijala koji se spajaju. Mekani lem stvara snažnu, trajnu vezu između metala, ali nije prikladan za primjenu pod velikim stresom ili visokom temperaturom, jer se pod tim uvjetima može rastopiti ili oslabiti.

Također sadrži olovo, koje može biti otrovno ako se proguta ili udiše, stoga treba poduzeti odgovarajuće sigurnosne mjere pri radu s mekim lemom.

What is hard solder?

Tvrdi lem je jači od mekog lema i zahtijeva višu temperaturu za spajanje dvaju dijelova; može se koristiti i na željeznim i na neželjeznim metalima na temperaturama između 450°C (842°F) do 900°C (1652°F).

Tvrdi lem, poznat i kao srebrni lem ili lem za tvrdo lemljenje, vrsta je metalne legure koja se koristi za spajanje dva komada metala zajedno na visokim temperaturama.

Za razliku od mekog lema, koji ima nisku točku taljenja, tvrdi lem zahtijeva temperature iznad 450°C (840°F) da bi se talio i pravilno tekao. Tvrdi lem obično se izrađuje od kombinacije srebra, bakra i cinka, a dolazi u različitim stupnjevima ovisno o temperaturi taljenja i postotku sadržaja srebra.

Često se koristi u izradi nakita, obradi metala i inženjeringu gdje je potreban jači i izdržljiviji spoj. Proces tvrdog lemljenja uključuje zagrijavanje metala koji se spajaju na visoku temperaturu (iznad 450°C), zatim nanošenje tvrdog lema na spoj.

Tvrdi lem se tada topi i teče u spoj, stvarajući jaku vezu dok se hladi i stvrdnjava. Tvrdo lemljenje stvara vrlo jak i izdržljiv spoj, što ga čini prikladnim za primjene pod velikim stresom i visokim temperaturama.

Tehnike lemljenja prema AWS-u

Donja tablica pokriva glavne tehnike lemljenja prema Američkom društvu za zavarivanje (AWS).

FAQ

P: Koja je razlika između tvrdog i mekog lemljenja?

O: Tvrdo lemljenje, također poznato kao lemljenje srebrom ili tvrdo lemljenje, zahtijeva više temperature i stvara jaču i trajniju vezu između metala. Meko lemljenje, s druge strane, koristi niže temperature i obično se koristi za delikatniji ili precizniji rad.

P: Što je valovito lemljenje?

O: Valno lemljenje je tehnika koja se koristi u proizvodnji elektronike za spajanje komponenti na tiskanu pločicu. PCB prolazi preko vala rastaljenog lema, što stvara električne veze između komponenti i PCB-a.

P: Što je lemljenje željezom?

O: Lemljenje željezom je tehnika koja uključuje zagrijavanje lemilice na određenu temperaturu i njegovu upotrebu za topljenje i nanošenje lema na spoj koji treba spojiti.

P: Koja je razlika između lemljenja potapanjem i valovitog lemljenja?

O: Lemljenje potapanjem uključuje uranjanje PCB-a u kupku rastaljenog lema kako bi se stvorile električne veze između komponenti i PCB-a. Lemljenje valovima uključuje prelazak PCB-a preko vala rastaljenog lema kako bi se stvorile električne veze između komponenti i PCB-a.

P: Što je indukcijsko lemljenje?

O: Indukcijsko lemljenje je tehnika koja koristi visokofrekventne elektromagnetske valove za zagrijavanje komponenti i lemljenje za stvaranje električnih veza.

P: Što je ultrazvučno lemljenje?

O: Ultrazvučno lemljenje je tehnika koja koristi ultrazvučne vibracije za topljenje lema i stvaranje električnih veza između komponenti.

P: Što je infracrveno lemljenje?

O: Infracrveno lemljenje je tehnika koja koristi infracrveno zračenje za zagrijavanje komponenti i lemljenje za stvaranje električnih veza.

Q: What is the most commonly used soldering technique?

O: Najčešće korištena tehnika lemljenja ovisi o primjeni. Meko lemljenje često se koristi za elektroničke sklopove, dok se tvrdo lemljenje češće koristi za vodoinstalaterske primjene i obradu metala.

Povezane objave:

Open this in UX Builder to add and edit content